Povratak kulturno-povijesnog blaga Zagreba: Obnova franjevačkog samostana i crkve sv. Franje Asiškog
Projektant obnove, Damir Foretić, otkriva složene izazove i inovativna rješenja u sanaciji franjevačkog kompleksa nakon potresa.
Projektant obnove, Damir Foretić, otkriva složene izazove i inovativna rješenja u sanaciji franjevačkog kompleksa nakon potresa.
Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog na Kaptolu, jedno od najvažnijih kulturnih obilježja Zagreba, prošli su kroz sveobuhvatnu obnovu nakon razornih potresa u Zagrebu i Petrinji. Ova rekonstrukcija ne samo da je sačuvala bogatu povijest kompleksa koji datira iz 13. stoljeća već je uključila i niz konzervatorsko-restauratorskih intervencija kojima je obnovljena i ojačana konstrukcija građevine.
Projektant obnove, ovlašteni arhitekt Damir Foretić, ing. građ. iz tvrtke Foretić i sinovi, detaljno objašnjava postupke i izazove koji su pratili radove otkrivajući nove povijesne tragove i inovativne tehnike korištene prilikom obnove.
SLIKA 1: Crkva, zvonik i samostan sv. Franje Asiškog prije potresa. SLIKA 2: Oštećenja svoda zapadnog dijela crkve. SLIKA 3: Pročelje crkve – glavni ulaz nakon potresa. (foto D. Foretić, ožujak 2020.)
Obnova samostana i crkve sv. Franje Asiškog bila je uvjetovana zagrebačkim i petrinjskim potresima te predstavlja jedan od najopsežnijih projekata obnove u povijesti franjevačkog kompleksa na Kaptolu. Franjevci su prisutni na Kaptolu od prve polovice 13. stoljeća. Samostan je obnavljan i građen u više navrata, ponajprije u sedamnaestom stoljeću. Nakon potresa 1880. godine u razdoblju 1885. - 1902. godine crkva i zvonik obnovljeni su u neogotičkom stilu prema projektu Hermana Bolléa. Njihov je izgled sačuvan do danas. Unutar samostana je i kapela sv. Franje podignuta još 1683. godine, a njezine štukature na svodu predstavljaju jedan od najkvalitetnijih radova manirističkog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj.
SLIKA 4: Odvajanje južnog zida samostana. (foto D. Foretić, ožujak 2020.) SLIKA 5: Zvonik crkve – zakretanje gornjeg dijela na koti +28.30. (foto D. Foretić, svibanj 2021.) SLIKA 6: Pukotine na zategi u zvoniku – nadvoj otvora ispod etaže zvona, stanje nakon petrinjskog potresa. (foto D. Foretić, svibanj 2021.)
Konstruktivna obnova zahtijevala je i neophodna arheološka iskapanja, a uz pronađene grobnice i ostatke arhitekture pronašli smo i nove podatke o ranijoj povijesti Zagreba. Na osnovi pronađenih tragova postoji mogućnost da je dio današnje franjevačke crkve služio kao prva zagrebačka katedrala.
Istodobno s radovima obnove konstrukcije odvijali su se i završni radovi financirani iz državnog proračuna poput restauracije i rekonstrukcije vitraja, sanacije i čišćenja zvona, konzervatorsko-restauratorskih radova na pročelju, radova na kamenim elementima rebara i zidnih profilacija u žbuci na dijelu svodova.
Postupci obnove bili su detaljno propisani glavnim projektom i troškovnikom, a nominacija materijala za ugradnju odobrena je u listopadu 2021. godine.
SLIKA 7: Najstariji grob presječen s istočnim zidom sakristije (metodom C-14, datiran iz 1100. godine +-20). (foto D. Foretić, prosinac 2021.) SLIKA 8: Ojačanje zida samostana visokovrijednim mortom MAPEGROUT COLABILE GF. (foto D. Foretić, listopad 2021.) SLIKA 9: Unutrašnjost injektiranog nosivog zida (otvor u 1. katu naknadno se otvarao). (foto D. Foretić, veljača 2022.)
Radovi su uključivali razgradnju i uklanjanje dijelova konstrukcije predviđenih projektom, odvoz šute iz zapune baroknih svodova ispod drvenih podova, čišćenje reški, ispuhivanje, pranje vodom pod tlakom i fugiranje, injektiranje mješovitog ziđa te ojačanje zidova visokovrijednim mortom u jednostranoj oplati.
Posebni zadatak stavljen pred nas projektante bio je kako prikazati dio originalnog svoda kapitularne dvorane čija je visina bila u razini polovine 2. kata samostana. U izvođenju smo koristili čeličnu konstrukciju na koju smo objesili kamene elemente svodnih rebara (originalne i novo isklesane) te između njih umetnuli modelirane kalupe svoda od polistirena. Kalupe smo modelirali u ArchiCAD programu u našoj tvrtki. Ispuna između rebara izvedena je visokovrijednim mortom i karbonskim platnima, dok je s donje strane svod ožbukan Mape-Antique sustavom žbuka.
SLIKA 10: Nacrt modela oplate svoda za izradu od polistirena. (foto D. Foretić, veljača 2024.) SLIKA 11: Gotovi elementi na gradilištu. (foto D. Foretić, veljača 2024.) SLIKA 12: Završni izgled dijela s originalnim kamenim rebrima. (foto D. Foretić, rujan 2024.)
