Iso Planić
profesor geografije

Kako je započeta tradicija održavanja godišnjih takmičenja srednjih geodetskih i građevinskih škola u Srbiji?

Od 1988. godine održavaju se susreti geodetskih i građevinskih škola Srbije. Od 1991. godine susreti prerastaju u takmičenje koje se održava u kontinuitetu sve do danas.

Molim Vas da nam ukratko predstavite koncept takmičenja.

Takmičenje učenika ima ključne ciljeve koji doprinose razvoju njihovih kompetencija. Kroz pripreme za takmičenje i razmenu iskustava tokom samog događaja, učenici unapređuju svoje veštine i znanje. Ovaj proces takođe doprinosi ujednačavanju nastavnog procesa i kriterijuma vrednovanja u obrazovnom sistemu Srbije, čime se osnažuje zainteresovanost učenika i nastavnika za nastavni proces.

Saradnja srednjih stručnih škola i visokoškolskih ustanova tokom pripreme i realizacije takmičenja povezuje različite segmente obrazovne vertikale, jačajući obrazovni sistem u celini. Ova saradnja takođe osnažuje neophodnu povezanost između obrazovanja i realnih potreba privrede. Na kraju, interakcija između obrazovnog sistema i privrede čini obrazovni sistem efikasnijim i savremenijim, što je ključno za budući razvoj i usklađivanje obrazovanja sa tržištem rada.

Kakvo je interesovanje učenika za učestvovanje i da li se ono tokom godina menjalo?

Uočavamo da je interesovanje dece koja se pripremaju za upis u srednju školu u korelaciji sa trenutnom pozicijom građevinske struke i zanatskih zanimanja u privrednom sistemu i društvu. Motivacija učenika takođe je u korelaciji sa motivacijom nastavnika i zavisi od stepena uređenosti obrazovnog sistema. Iskreno i jednostavno rečeno, kako godine prolaze nastavnici uočavaju da su instumenti koji nastavnicima stoje na raspolaganju za motivisanje učenika sve malobrojniji i skromniji. 

Koja je uloga mentora i nastavnika?

Uloga nastavnika je složena, kratko rečeno nastavnik ima ulogu da motiviše i inspiriše učenike. Učenicima, deci uzrasta od 14 do 18 godina treba struku predstaviti na takav način da je prihvate kao svoju i zavole. Takmičenje je deo procesa obrazovanja i mora se uklopiti u opšte postavljene ciljeve. Tokom pripreme za takmičenje nastavnik je tu da učenika podstiče, usmerava i da mu pomogne da stekne potrebne veštine, znanja i stavove. Pošto za uspeh na takmičenju nisu dovoljne samo ranije stečene nabrojane kompetencije, zadatak mentora je još i da učenika pripremi i tokom takmičenja usmerava kako bi đak dao svoj maksimum u datim okolnostima i trenutku.  Pri tome ni jednog trenutka ne treba izgubiti iz vida da se na takmičenju ne takmiče nastavnici/mentori već učenici.

Kako se takmičenje uklapa u šire ciljeve obrazovnog sistema i podržava li ga Ministarstvo prosvete ili neka druga relevantna tela

Ciljevi takmičenja se uklapaju u opšte ciljeve obrazovno-vaspitnog procesa. Takmičenje učenika geodetskih i građevinskih škola Srbije nalazi se u kalendaru takmičenja Ministarstva prosvete, diplome za plasman na takmičenju potpisuje ministar. Pripremu i realizaciju takmičenja podržava kroz angažovanje svojih eksperata i Zavod za unapređenje standarda vaspitanja i obrazovanja. Privredna komora Srbije i druge institucije sa kojima sarađuje Udruženje geodetskih i građevinskih škola Srbije takođe daju svoj doprinos realizaciji takmičenja. Treba naglasiti da je saradnja sa visokoškolskim ustanovama dragocena i značajna za efikasnu organizaciju takmičenja. 

Koji su kriterijumi za ocenjivanje takmičara u disciplini keramičar – teracer – pećar? Kako se ocenjuje njihova praktična veština?

Prema važećem Pravilniku o takmičenju i Propozicijama za praktične discipline, kao i prema bodovnim listama, vrednovanje na takmičenju iz izvođenja keramičarskih i teracerskih radova obuhvata dve grupe elemenata: pripremu rada i samo izvođenje keramičarskih radova.

Iz prve grupe saznajemo kako učenik planira i priprema realizaciju zadatka, poštuje mere bezbednosti i zaštite na radu, kao i kakvim odnosom pristupa poslu. U drugoj grupi se vrednuju tehničke veštine, uključujući pripremu podloge i materijala, kao i polaganje pločica na podove, zidove i stubove, kao i druge elemente definisane zadatkom.

Za svaki aspekt definisana je grupa indikatora čija se ostvarenost vrednuje bodovima koji se sabiraju. Maksimalan broj bodova je 100, na osnovu broja bodova generiše se konačna rang lista i utvrđuje plasman takmičara.

Koja je perspektiva ovakvih događaja i kako planirate unapređenje u narednim godinama?

Pre svega ste upotrebili ispravan termin. Manifestacija je više od takmičenja, ona je događaj koji za cilj ima okupljanje svih onih koji učestvuju u obrazovanju građevinaca na srednjoškolskom nivou. To je događaj koji okuplja učenike, nastavnike i menadžment iz srednjeg stručnog obrazovanja, partnere iz oblasti visokog obrazovanja, predstavnike Ministarstva prosvete i institucija vezanih za ministarstvo, Privredni komoru i privrednike, medije, predstavnike lokalne samouprave. Tokom događaja i na njegovoj margini odvija se čitav niz susreta, to je prilika za razmenu informacija i donošenje odluka.

Kada je reč o budućnosti, naš stav je da se treba uklapati u sistem međunarodnih događaja slične vrste, pre svega treba ići u pravcu održavanja takmičenja formata EuroSkills ili WorldSkills. Naravno, odlike o tome ne donosi Udruženje već nadležno ministarstvo i Privredne komore Srbije (PKS).

Osim toga, svi mi koji smo uključeni u organizaciju i realizaciju takmičenja moramo imati na umu da se ciljevi obrazovanja i vaspitanja mogu postići na više načina. Osim podsticanja takmičarskog duha dužni smo podsticati i atmosferu konstruktivne saradnje. Vrhunski rezultati se postižu nadmetanjem, ali je za uspeh celog društva potrebno podsticati i negovati timski duh i postizanje rezultata kroz saradnju. 

Kako se takmičenje prilagođava savremenim trendovima i potrebama građevinske industrije?

Prilagođavanje se vrši na nivou izmena standarda kvalifikacija. Na primer Obrazovni profil keramičar-teracer-pećar zamenjen je modernijim koji se zove polagač obloga. Zatim se unutar postojećeg standarda kvalifikacija inovacija vrši revizijom nastavnog plana i programa i njegovom izmenom. Izmene se vrše kroz interakciju obrazovnog sistema i privrede koja preko PKS ima mogućnost da utiče na promene u obrazovnom sistemu.

Zadaci na takmičenju su naravno oslonjeni na nastavni plan i program, mada treba reći da i unutar postojećih propisa postoji mogućnost unošenja određene vrste korekcija. Brzina izmena zavisi od stepena angažovanja svih nas koji učestvujemo u procesu. Nije dovoljna samo privreda koja inicira ili vapi za izmenama, ali isto tako nije moguće ostvariti kvalitetna unapređenja ako na njima radi samo sistem obrazovanja odvojen od prakse.

Samo zajedničkim i posvećenim naporima organizovane zajednice postiže se dinamičan napredak.

Iso Planić
profesor geografije