Prilikom polaganja keramičkih pločica uvijek postoji potreba za polaganjem s fugama koje imaju ulogu smanjenja naprezanja koja nastaju u podlozi ili keramičkim pločicama, a uzrokovana su različitim utjecajima. Prema tome, fuge i dilatacije imaju značajnu tehnološku ulogu koja mora biti jasno određena već u fazi projektiranja. Ovisno o arhitekturi i namjeni prostora, za pravilno dimenzioniranje fuga i veličine dilatacijskih polja te za izbor odgovarajuće mase za brtvljenje i fugiranje treba uzeti u obzir i vrstu i zrelost podloge te vrstu i format obloge. Ne smijemo zaboraviti kako se svi vidljivi i prikriveni nedostaci iz podloge prenose na završnu oblogu, pa tako i na fuge i dilatacijske spojeve. Osnovni uzroci pojave nedostataka na fugama i keramičkim pločicama ili oblogama od kamena su mehanička (vibracije uzrokovane dinamičkim i statičkim opterećenjima) i fizikalna opterećenja (sunčevo zračenje, tj. temperaturne promjene tijekom dana te godišnjih doba, podno grijanje, naizmjenični ciklusi smrzavanja/odmrzavanja, utjecaj vlage itd.). Još od starih Rimljana i drugih drevnih naroda keramika je bila jedan od često korištenih načina obogaćivanja unutarnjih i vanjskih prostora sa svrhom ukrašavanja i postizanja veće funkcionalnosti površina. Za oblaganje su korištene razne vrste keramike i prirodnog kamena, a izrađivane su u različitim formatima i debljinama ovisno o tehnologiji izrade i namjeni prostora. Prilikom polaganja pločica praznine između pločica popunjavane su mješavinom finog pijeska i veziva. Razvojem novih tehnologija u graditeljstvu kao i nastankom novih materijala koji su omogućili bržu gradnju, nastala je potreba za novim materijalima za lijepljenje pločica te usporedno i potreba za novim materijalima za fugiranje keramičkih pločica. Zahvaljujući tome danas na tržištu postoje brojni pro izvođači i vrste masa za fugiranje koje se koriste kako za uobičajenu, tako i za specijalnu primjenu u stambenim, poslovnim, industrijskim i drugim prostorima, a dostupne su u brojnim nijansama.
Nedostaci uzrokovani nepravilnim dimenzioniranjem fuga s obzirom na odabranu veličinu keramičkih pločica
2001. godine na području Europske unije na nivou CEN-a (Europska udruga za normizaciju) te u okviru tehničke skupine TC 67 pod vodstvom UNI-ja (talijanska organizacija za normizaciju), izrađena je i usvojena norma za mase za fugiranje EN 13888. Iako norma nije usklađena, većina svjetskih pro izvođača masa za fugiranje pro izvodi u skladu s njom. Prema ovoj normi mase za fugiranje razvrstane su prema jedinstvenom i usklađenom modelu tako da je korisnicima lako uočiti svojstva mase za fugiranje i odabrati odgovarajuću masu prema svojim zahtjevima i potrebama. Osim gore spomenute norme, u Italiji, zemlji nastanka pločica, u lipnju 2013. godine uvedena je tehnička norma koja se odnosi na polaganje keramičkih pločica: UNI 11493:2013 – Polaganje obloga od keramičkih pločica na zidnim i podnim površinama – Upute za projektiranje, polaganje i dizajn. Norma se odnosi na polaganje keramičkih pločica na podove i zidove unutarnjih i vanjskih površina koje se polažu na ljepilo, ali i na cementni mort diktirajući smjernice kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost za potrošača. Njome su određene opće značajke izgleda keramičkih pločica – ujednačenost izgleda, trajnost, održivost, sigurnost i održavanje. Slični propisi također su dostupni u mnogim zemljama kao što su Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Usklađenost s ovim zahtjevima iz norme može se postići sudjelovanjem svih sudionika uključenih u projektiranje, ugradnju, uporabu i održavanje pločica. U ovom dokumentu opisane su obveze i odgovornosti svih sudionika u postupku izvođenja radova kod polaganja obloga od keramičkih pločica – od investitora, projektanata, voditelja radova i keramičara-podopolagača preko pro izvođača raznih materijala do prodavača. Normom su također definirani i ključni elementi kao što je minimalna širina fuga koju treba definirati u projektu uzimajući u obzir sve potrebne zahtjeve i potrebe. Polaganje pločica na pločicu (bez fuge) više nije dozvoljeno.
Klasifikacija masa za fugiranje prema normi EN 13888
Veličina fuga mora se odrediti još u fazi projekta vodeći pritom računa o sljedećim parametrima:
U specifikacijama za projektiranje definirana je minimalna širina fuga koja mora biti veća od 2 mm za polaganje pločica u unutarnjim prostorima na čvrstim i stabilnim podlogama, odnosno 6 – 8 mm u svim drugim situacijama ovisno o zahtjevima projekta.
Klasifikacija Mapei masa za fugiranje prema normi EN 13888 i osnovne informacije
* Proizvodi koji se miješaju s vodom i FUGOLASTIC-om
Već u fazi projektiranja potrebno je pravilno dimenzionirati debljinu i čvrstoću estriha ovisno o predviđenoj namjeni te veličinu dilatacijskih polja ovisno o arhitekturi prostora. Odgovarajuće izvedena podloga u predviđenoj debljini osnova je za izvedbu završnog oblaganja keramičkim pločicama, pri čemu prethodno moramo osigurati odgovarajuću ugradnju instalacijskih cijevi i vodova. Stoga su razvijena posebna veziva i njihove unaprijed pripremljene mješavine koje će osigurati izvedbu estriha s kompenziranim skupljanjem i brzim sušenjem.
Shema 1: Carling, savijanje estriha tijekom procesa vezanja zbog neodgovarajućeg agregata, prevelike količine cementa i debljine estriha.
Posljedice savijanja
Naime, u praksi se ponekad dogodi da na pojedinim mjestima kod prolaska instalacija zbog smanjene debljine estriha kao nosivog sloja, koji je baza za završnu oblogu, nastanu oštećenja. Najčešće dolazi do pucanja završne obloge i fuga, ponajviše u slučajevima kada se polaže na tradicionalan način zbog nedovoljne čvrstoće i neravnomjernog kompaktiranja koji uzrokuju pojavu pukotina. Razlog tome je što se investitori često odlučuju na klasičnu metodu izvedbe jer na taj način ostvaruju uštedu novca i vremena, a pritom nisu svjesni posljedica koje postanu vidljive tek nakon određenog vremena korištenja i opterećenja tako izvedene obloge. Ovo je čest slučaj prilikom polaganja obloga od prirodnog kamena. Zbog svega toga projektantima, investitorima i izvođačima radova, unatoč njihovoj stručnosti te poznavanju ove problematike, potrebno je ukazati i na razlike između veziva koja se koriste za izradu mješavina na cementnoj osnovi. Danas su, osim uobičajenih cementnih veziva za estrihe koja su na osnovi praktičnog iskustva prikladna za oblaganje keramičkim pločicama i kamenom tek nakon 28 dana, raspoloživa i specijalna hidraulična veziva. Ona omogućuju izradu estriha s normalnim ili ubrzanim vezanjem te brzim sušenjem, a osiguravaju oblaganje namjenskim ljepilima već nakon dva dana ili nakon samo nekoliko sati. Pritom važnu ulogu imaju debljina estriha i klimatski uvjeti tijekom izvođenja radova i sazrijevanja veziva. Općenito se smatra da su cementne podloge prikladne za oblaganje keramičkim pločicama i kamenom kod preostale vlage od maksimalno 3 % po CM metodi. Kod podloga na osnovi cementnih veziva koje se prerano prekriju oblogom od keramičkih pločica uslijed vezanja i skupljanja zbog postupka hidratacije dolazi do skupljanja i krivljenja estriha koji pod mehaničkim opterećenjem puca, što dovodi do odvajanja završne obloge. Osim ove neželjene pojave također dolazi i do iscvjetavanja soli na površini samih fuga.
Nastanak pukotina na podlozi koje se potom prenose na završnu oblogu zbog nepravilnog dilatiranja estriha ili nedostatka dilatacija
Uz današnje trendove korištenja sve većih formata keramičkih pločica i materijala koji omogućavaju bržu gradnju, polaganje keramičkih pločica na stari način bez fuga pripada prošlosti. Moramo biti svjesni (posebno projektanti i dizajneri) da obloge od keramičkih pločica i kamena, koje su kao završni sloj ugrađene u građevinsku konstrukciju, imaju različit koefi cijent temperaturnog rastezanja zbog čega se različito ponašaju pri promjeni temperature. Ovisno o vrsti završne obloge koefi cijent temperaturnog rastezanja za gres porculanske pločice iznosi oko 7 x 10-6 mm/m pri promjeni temperature od 1°C. Tako se tijekom jednog ljetnog dana dnevna promjena temperature od jutra do poslijepodneva kreće 50 – 70°C. Uzimajući u obzir ove činjenice, završne obloge od keramičkih pločica i kamena izložene su snažnim naprezanjima uslijed rastezanja i skupljanja. To znači da im se u slučaju starog načina polaganja bez fuga ne ostavlja prostor za rad, a kao posljedica toga dolazi do njihova pucanja, drobljenja te razdvajanja. Stoga je na takvim površinama (prije svega na balkonima, terasama, trgovima i sl.) obloge potrebno polagati s fugama te birati one što svjetlijih boja. Za zapunjavanje fuga između keramičkih pločica i kamena obično se koriste mase za fugiranje na osnovi cementa. Osim djelomične kompenzacije naprezanja izazvane temperaturnim opterećenjima, fuge izvođaču omogućuju i korigiranje dimenzijskih odstupanja formata pločica, a projektantu daju više slobode u oblikovanju uzoraka i kombinaciji obloga.
Termički koeficijent širenja materijala
Dilatacijski spoj neizostavan je konstruktivan element te je najdelikatnija točka osobito na podu. Dilatacija zapravo premošćuje prostor predviđen za slobodno pomicanje dvaju konstruktivnih elemenata, a na nju se vrlo često gleda kao na smetnju, estetski neprihvatljivo mjesto. Ona je, međutim, nužna te joj je potrebno posvetiti odgovarajuću pažnju. Na dilatacije se mora obratiti pažnja već prilikom projektiranja te izvođenja estriha i/ili AB ploče. Dilatacijske spojeve treba izvoditi planski i na odgovarajućim mjestima radi sprečavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog skupljanja u fazi hidratacije te zbog rastezanja i skupljanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. U protivnom nastaju pukotine koje se preslikavaju na završnu podnu oblogu ili dolazi do odvajanja podne obloge. Pri izradi projekta dilatacijske spojeve potrebno je pravilno dimenzionirati kako biste mogli preuzeti predviđene pomake i napetosti u podnim oblogama. Ovisno o vrsti i namjeni prostora potrebno je pravilno dimenzionirati dilataciju te pravilno odabrati materijal za brtvljenje. Osnovna uloga brtvila je omogućiti gibanje dijelova konstrukcije objekta i dilatacijskih polja te spriječiti prodor vode i kemijski agresivnih tekućina, vodene pare, zraka i nečistoća u spojna mjesta. Stoga od materijala za brtvljenje očekujemo i zahtijevamo dobro prianjanje na podlogu, odgovarajuću sposobnost praćenja gibanja spojeva koje treba zabrtviti, otpornost na mehanička opterećenja, otpornost na starenje i UV zračenje, vremenske utjecaje te raznovrsne kemikalije i plinove. Tijekom polaganja keramičkih pločica na terase, balkone, sunčališta i sl. najveći utjecaj imaju velike temperaturne promjene pa je, prema tome, jedan od najvećih zadataka rasteretiti dilatacijska polja od naprezanja nastalih pod utjecajem rastezanja i skupljanja završne obloge. Dimenzioniranje polja građevinskih dilatacija ovisi o intenzitetu i trajanju temperaturnih opterećenja, koeficijentu temperaturnog rastezanja, boji završne obloge i arhitekturi prostora. Preporuča se da u slučaju manje intenzivnih temperaturnih opterećenja kod svijetlih obloga niskog koeficijenta temperaturnog rastezanja izvedemo brtvljenje dilatacijskih spojeva trajnoelastičnom masom za brtvljenje u poljima sa stranicom od najviše 5 metara u što pravilnijem kvadratnom omjeru. Kod intenzivnih temperaturnih opterećenja tamnih obloga visokog koeficijenta temperaturnog rastezanja stranica nikako ne smije biti dulja od 2,5 metara. Za zapunjavanje dilatacijskih spojeva uvijek je potrebno koristiti namjenske trajnoelastične mase za brtvljenje. Kod kamenih obloga iznimno je važno da budu neutralnog kemijskog sastava jer u suprotnom, ako se koristi silikonska masa za brtvljenje na acetatnoj osnovi, može doći do promjene boje kamena na mjestima brtvljenja. Ako se u određenom prostoru kombiniraju dvije vrste obloga, kao npr. keramičke pločice ili kamen s parketom, a na vanjskim površinama keramičke pločice s kamenom, trebalo bi vrijediti pravilo da se svi kontakti različitih materijala, sve promjene smjerova polaganja i svi kontakti horizontalnih i okomitih površina moraju razdvojiti dilatacijskim spojevima i popuniti trajnoelastičnim masama za brtvljenje.
Odvajanje mase za brtvljenje zbog nepravilnog izvođenja
Odabir kao i dimenzioniranje fuga i dilatacijskih spojeva je, osim već spomenutog, u smislu svojstava prostora povezano i sa specifičnim zahtjevima. Posebni zahtjevi pojavljuju se u namjenskim prostorima sa specifičnim potrebama i opterećenjima kao što su npr. kuhinje u restoranima, industrijama za preradu mlijeka i sira, vinskim podrumima, industrijskim pogonima za preradu mesa, voća i povrća itd. U tim je prostorima, s obzirom na to da su izloženi dinamičkim opterećenjima, potrebno upotrijebiti mase za fugiranje i brtvljenje koje imaju visoku otpornost na mehanička opterećenja i abraziju. Također, ako je riječ o prostorima koji su izloženi termalnoj ili morskoj vodi, a tu se najčešće radi o bazenima, obavezno je korištenje epoksidnih masa za fugiranje.
Prikaz pravilne izvedbe brtvljenja.
Prije početka polaganja pločica, dakle još u fazi projektiranja, s investitorom je potrebno dogovoriti izvedbu dilatacijskih spojeva i fuga, što je nužan preduvjet za dugotrajnost podne obloge od keramičkih pločica ili kamena. Od ključne je važnosti njihovo pravilno projektiranje i dimenzioniranje te upotreba odgovarajućih materijala za brtvljenje i fugiranje.
Promjena boje kamene obloge uslijed neodgovarajućeg odabira mase za brtvljenje
Ostanimo u kontaktuPretplatite se na naš newsletter i prvi saznajte sve Mapei novosti
Komentari
Load more comments